Tradicionalno najljepši praznik u Tuzima, manifestacija „Karnevali Koret” po dvadeset prvi put okupila je više od hiljadu sugrađana koji su bodrili svaku od osam maski ponaosob, od čega tri iz Budve i četiri iz Tuzi. Ove godine nije bilo nagrada, pobjednici su bili svi, a, prema riječima organizatora, nagrada je bila druženje, dobra zabava i nova prijateljstva. Dvadeset prvi karneval završen je impresivnim vatrometom spaljivaljem maskote, vještice odnosno Štrige. Jedan od organizatora Anton Siništaj objasnio je da Štrigom nazivaju vješticu bilo da je muškog ili ženskog roda.
- Sve što ne valja mi nazivamo vješticom, odnosno Štrigom i nadamo da će njenim spaljivanjem nestati sve loše što je za nama da bi onda privukli sve što je dobro, otvorili sebi puteve za bolje i ljepše vrijeme. U tom spaljivanju ima neke simblike- kazao je Siništaj.
Da posle kiše uvijek dođe sunce poruka je grupe iz Tuzi koji su predstavljali „Proljeće”. Mnoštvo cvjetova, pčela i leptirova plesalo je svoj ples, a najviše prostora pripalo je suncu koje je uspjelo da dotakne svakog ponaosob, da ih ugrije i to prenese na publiku.
- Poruka je da sve nam u životu prolazi kao proljeće, da sve sija i da imamo na umu da posle kiše uvijek dolazi sunce- poručuje Siništaj.
Ipak, najupečatljiviji nastup imala je grupa iz Zatrijepča sa maskom „Zombi”. Vođa grupe Ivan Đonović kazao je da su se tradicionalno dugo pripremali, ali da je vrijedjelo s obzirom na ovacije i aplauze publike koje su dobili nakon predstavljanja.
- Imali smo cijelu predstavu ispred sebe, grobove i pokojnike koji izlaze iz podzemlja, zombije koji ih čekaju po izlasku, krv, cijela scena kao sa filmova. Zaista su svi dali svoj maksimum i maska je dobila ono što i zaslužuje, priznanje za dobro odrađen posao i uložen trud- poručio je Đonović.
Ništa manje aplauza nije dobila ni budvanska grupa Feštađuni koja se predstavila na temu „Dvorske lude- uživajte sa nama”. Već po prvim taktovima čuvenog koreanskog hita „Gagnam stajl” publika nije štedjela dlanove i narednih pet minuta nije skidala osmijeh sa lica. Vođa grupe Svetlana Žižić ističe da malo ludosti nikad nije naodmet, te pozvali sve na ljubav, sreću, igru, uživanje...
- Svi smo već veterani u ovome poslu ali nama su ovakva okupljanja zapravo zadovoljstvo. Ove godine nema nagrada i vjerujete da se svi odlično provodimo, rasterećeniji smo puno i opušteniji, svi se međusobno družimo, igramo, smijemo i to je najveća nagrada, biti ovdje sa svim tim pozitivnim ljudima. na ovakvim druženjima stiče se nešto što inače ne možete i to se iskustvo ne može platiti - poručila je Žižićeva.
Da i od boljeg ima bolje, pokazala je i dokazala druga grupa iz Budve sa temom „Mačkice i mačori, februarsko ćeranje”. Po čuvenim taktovima Pink Pantera ušetali su pred publiku četiri mačkice obučene u roze kostime i četiri mačora u crnim mačkastim specijalno šivenim odjelima. Koreograf i vođa grupe Jovan Martinović bio je najraspoloženiji da nas uvede u cijelu priču o mačkama i mačorima.
- Već četvrtu ili petu godinu zaredom ista ekipa učestvuje na ovom festivalu.- zaista smo uhodani i uvijek imamo svoju koreografiju. kao puleni Marije Pjerotić i kako se bavimo folklorom, koreografije su nam neizostavan dio svake tačke jer tako smo spojili i zadovoljstvo i sve u jednom. Tri ekipe su iz Budve i sigurno nam je trebalo oko pet-šest mjeseci da se pripreme svi kostimi, osmisle koreografije i sve al smo nepogrešivi, ispalo je sve kako smo i željeli. Sada je na nama da se na najbolji način predstavimo i pokrenemo ionako veselu publiku - kazao je Martinović.
Deset članova treće grupe iz Budve koju su činili sugrađani Rusi i Ukrajinci predstavili su se na temu „Marija Antoaneta i njena svita” i pokupili brojne pohvale i čestitke. Sa koreografijom kombinacija modernog i klasičnog plesa sa autentičnim francuskim kostimima i frizurama najvjerodostojnije su predstavili period Marije Antoanete iz 18. vijeka.
U jednostavnim kostimima, 33 predstavnika grupe Vuljaj iz Tuzi, sa temom „Igra Domino” ostavili su jak utisak na publiku. Njihov predstavnik Vuljaj Đeto kazao je da su na ideju došli posle učešća na prošlogodišnjem festivalu.
- Inače nam je tradicija da se posle festivala društvo okupi i da se igraju domine. Neko je pitao šta bismo mogli sledeće godine smisliti kao temu i odgovor je bio-lako, bićemo domine i evo to smo i realizovali. Svaka domina će leći na pod kako to ide po pravilima igre, uz muziku i poruku da igra bude korektna. Time se vodimo uvijek pa i sada - poručio je Đeto.
Predstavnik grupe „Gimnazijalci” iz Tuzi Mark Ljuljđuraj kaže da su temu „Boks” spremali oko tri sedmice, ali su zadovoljni konačnim ishodom.
- Nas osmoro je osmislilo da nam tema bude boks. Napravili smo improvizovani ring od materijala koje smo imali, šipke, beton, točkove, mrežu, kanap, odjela, šta god se moglo iskoristiti. Da sve bude potpuno, tu je i svjetski prvak u boksu kao i bokser koji će šampiona izazvati na borbu i na kraju pobijediti i uzeti mu mjesto. To i jeste suština života, da se uvijek moramo boriti do kraja i biti spremni na sve izazove jer ako se prepustimo koju god titulu da imamo, uvijek se može naći neko ko će nam je skinuti - kazao je Ljuljđuraj.
S.RADEVIĆ
Kalina u ulozi klovna
Desetogodišnja Kalina Žižić iz Budve privukla je najviše pažnje publike, kako među djecom tako i odraslima. Obučena u klovna, ali ženskog sa sve haljinicom, širokim osmijehom, čupavom crvenom perikom i energijom koja je prosto isijavala mamila je i aplauze. Kako je kazala, igraće uz numeru „Gagnam stajl”
- Nemamo koreografiju već je tačka takva da šta nam padne na um odigramo i uradimo. Cilj je da se dobro provedemo i predlažem svima koji su ikad imali nedoumicu da li učestvovati ili ne na ovakvim okupljanjima da odgovor uvijek bude DA jer će se super provesti - poručila je slatka Kalina.
Da „Karneval Koret” postane himna
Organizator Anton Siništaj kazao je da je specijalno za karneval komponovao pjesmu „Karneval Koret”, za koju bi volio da postane tradicija i da sa njome otvori i zatvari svaki naredni festival.
- Za aranžman je bio zadužen Marko Đurović. Riječ je o tipičnoj karnevalskoj pjesmi sa stihovima „Kad ćemo da pjevamo, kad ćemo da sviramo, dođite na feštu”... i slično, pa smo ubacili i tipične malisorske motive kao što su tapan, tamburica ili ćuterlija kako je mi zovemo. - Ukomponovali smo tradicionalne motive sa modernim, ali tako da već na prvo slušanje slušaoci mogu prepoznati da pjesma dolazi iz naših krajeva-Malesije, a sa druge strane da se dopadne i mladim, modernim ljudima. Pjesma je urađena sa ljubavlju, to je nabitnije i u nadi da ostane autentična numera, nešto kao himna - poručio je Siništaj.
Kako je objasnio, riječ Koret postoji od prije sto-dvjesta godina kada se organizovao tako što su se ljudi maskirali u vještice i išli po kućama baš u vrijeme prije katoličkog Božića. Sada je samo dodata riječ karneval i traje već 21 godinu.